Grad Rovinj-Rovigno proslavio je Dan planeta Zemlje, 22. travnja 2025., postavljanjem prvog urbanog pčelinjaka na svom području. Ovom se inicijativom Rovinj-Rovigno svrstava među gradove koji aktivno i konkretno djeluju na očuvanju prirode, pčela i bioraznolikosti.
Urbani pčelinjak postavljen je na Cuvima, s ciljem promocije pčelarstva, te podizanja svijesti javnosti o iznimnoj važnosti pčela za ekosustav. Info letak.
Otvaranjem urbanog pčelinjaka na najizravniji način uključujemo se u obilježavanje Dana planeta Zemlje, ali i u širi pokret brige o očuvanju i zaštiti pčela, a samim time i prirode. Ovaj će pčelinjak služiti za edukaciju mladih, od vrtića, osnovnoškolaca do srednjoškolaca našega grada kao i za sve građane i posjetitelje.
Svjesni važnosti očuvanja prirodnih ekosustava i zaštite bioraznolikosti, kontinuirano provodimo projekte koji pomažu obnovi i očuvanju prirodnog balansa u urbanim sredinama.
KUĆICE ZA KUKCE
Jedan od takvih projekata je i postavljanje kućica za kukce na četiri lokacije u našem gradu (podno crkve sv. Eufemije, u parku Hrvatskih branitelja, u sklopu geološkog parka kamenoloma Fantazija, u park šumi Zlatni Rt), čime smo dodatno pridonijeli zaštiti i očuvanju populacije oprašivača, ključnih za stabilnost biljnih zajednica i proizvodnju hrane. Info letak.
Kućice za kukce postavljaju se osobito u gradskim područjima kako bi se povećao broj kukaca oprašivača. U kućice se postavljaju različiti materijali s otvorima različitih dimenzija koji kukcima raznih veličina mogu poslužiti kao sklonište i mjesto za odlaganje jaja. Kućice su osobito privlačne za važnu skupinu oprašivača – solitarne pčele. One ne žive u košnicama već pojedinačno grade svoja gnijezda na pogodnim staništima.
Za pravilno funkcioniranje ekosustava i oprašivanje biljaka u prirodi najvažniji su divlji oprašivači. Najviše ih je iz skupine kukaca, a u našem su podneblju najvažnije pčele, muhe lebdjelice i leptiri. Tu su još mravi, ose, kornjaši, ali i komarci.
Zbog ljudskih aktivnosti posljednjih se desetljeća bilježi pad brojnosti kukaca oprašivača, što može ozbiljno narušiti stabilnost kopnenih biljnih zajednica, ali i poljoprivrednu proizvodnju o kojoj ovise ljudi. Bez oprašivača mnoge bi biljne vrste nestale s naših livada i polja, a raznolikost hrane koju jedemo bi se smanjila.
Čak i ako živimo u gradu, možemo u naše vrtove i parkove privući oprašivače i tako im pomoći da opstanu. Možemo primjerice posaditi raznoliko cvijeće u svoje parkove, vrtove i na balkone, a važno je napomenuti kako treba birati vrste koje cvatu u različito vrijeme, kako bi oprašivači imali hrane tijekom cijele sezone. Zatim, možemo kositi dvorišta i vrtove u doba kad većina biljaka ne cvate, ili kositi malo rjeđe i ostaviti dijelove vrta nepokošenima, smanjiti ili izbaciti upotrebu pesticida u našim vrtovima, voćnjacima i na poljima, podržati ekološku proizvodnju i male domaće proizvođače hrane, te postaviti kućice za kukce.
Fotogalerija
