Park šuma Punta corrente

Park šuma Zlatni Rt nastala je u razdoblju od 1890. do 1910. godine. Grof Georg Huetteroth uredio je agrikulturni krajolik u park slobodnog krajobraznog stila unoseći pritom mnoge egzote četinjača. Pred kraj uređenja parka grof Huetteroth je javno obznanio projekt klimatsko kupališnog centra Cap Aureo “Sunčane obale Istre”, koji je trebao postati ekskluzivno ljetovalište. Vile za smještaj gostiju trebale su se sagraditi u uvali lone, na livadi kod Škarabe, uvali kod Punte i na Montauru.

Organizacija prostora, komunikacije i vegetacijski pokrov slijede točno razrađen plan za hotelsku izgradnju što je po vremenu nastanka, opsegu i tipu izgradnje zahvata čini rijetkim takve vrste u mediteranskom okruženju, posebice zbog oblika i bogatstva unešenih kultura. Na Puntu su naime, posredstvom pomoraca donijeta, za Europu rijetka stabla iz Meksika, Amerike, Japana a posebno su vrijedni cedrovi zasađeni u obliku židovske zvijezde.

Zahvaljujući uređenju Zlatni rt je postao jedan od najpoznatijih park šuma na Mediteranu, uz bok dubrovačkom Lokrumu i monaškom Hamburgu. Projekt je ostao nedovršen jer je Huetterrodt prerano, 1910. godine, umro. Svjetski ratovi i velike društvene transformacije promijenile su prvobitne namjere te je Zlatni rt postao zaštićeni objekt prirode tipa park šume, namijenjen odmoru i rekreaciji. Zlatni rt je bio jedan od generatora turističkog razvoja Rovinja ali se nedovoljno održavao. Čitava je površina zapuštena, prostor je obrastao makijom pa su izgubljeni prepoznatljivi elementi pejsažnog stila uređenja. Prostornim planom i Generalnim urbanističkim planom grada planirana je obnova povjesne matice park šume i njeno proširenje južno na prostor Cuvi koji se također sustavno uređuje. Tako oblikovani parkovi pokazali su se kao najveći potencijali za sunčanje i rekreaciju na travnjacima.

Nekad je Zlatni rt bilo najposjećenije kupalište Rovinja. kako su radi zapuštenosti skoro nestali travnjaci, šumski rubovi, vrijedni egzoti a sa njima i sunčane površine kupači sve više odabiru druga mjesta za kupanje. Inače, Zlatni rt je još 1961. godine rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode postao park šuma i zaštićeni objekt prirode. Zaprema površinu od 52,4 hektara od čega 12,5 ha otpada na plaže a 4,5 ha na livade. Računa se da ima 5.000 metara obalne crte a uz kopneni dio omeđen je sa 800 metara visokog suhozida. prošaran je šetnicama i pješačkim stazama. Šetnice sa tvrdom podlogom obuhvaćaju tako 20.000 četvornih metara površine a šumske staze 5.000 četvornih metara.

Od objekata na Punti je još za formiranje parka izgrađena stražarska kućica i konjušnica koja je kasnije pretvorena u ugostiteljski punkt. također, uz ugostiteljski punkt je sagrađen molo za privez čamaca. park šuma Zlatni rt je stanište divljači, posebno srne, zeca i fazana za koje su sagrađena posebna pojilišta.