Spomenička renta

U cilju osiguravanja sredstava za obnovu i revitalizaciju kulturne baštine odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine” br.69/99, 151/03, 157/03 – ispr.,100/04 i 87/09 – u daljnjem tekstu Zakona) omogućeno je ubiranje prihoda od gospodarske upotrebe zaštićenih kulturnih dobara. Temeljem članka 114. st. 5. Zakona gradovi su ovlašteni donositi odluku o visini spomeničke rente. Iz formulacije Zakona proizlazi da je plaćanje spomeničke rente zakonska obveza, a ne diskrecijska odluka jedinice lokalne samouprave. Međutim da bi obveznici spomeničke rente mogli izvršiti obvezu plaćanja potrebno je da Gradsko vijeće svojim aktom propiše njenu visinu (u rasponu od najmanje 1,00 do najviše 7,00 kuna) i uredi druga pitanja u vezi s njenim plaćanjem.

Renta je plaćanje za upotrebu fiksnog resursa, poput zemlje, prirodnih resursa ili u spomenika kulture. Rentom se naziva prinos ostvaren od čimbenika čija je ponuda fiksna. Temeljna značajka spomeničke rente jest da nastaje isključivo upotrebom spomenika ili njegovih spomeničkih svojstava, koja se putem potrošnje proizvoda i usluga ostvaruje na tržištu. Sredstvima od ubrane spomeničke rente vršiti će se ulaganja u očuvanje kulturne baštine na području grada Rovinja.
Spomenička renta je proračunski prihod po osnovi uporabe kulturnih dobara. Spomenička renta uvedena je u naše zakonodavstvo po uzoru na druge europske zemlje.

Temeljna značajka spomeničke rente jest da nastaje isključivo upotrebom spomenika ili njegovih spomeničkih svojstava, koja se putem potrošnje proizvoda i usluga ostvaruje na tržištu.
Dakle, samo utvrđivanje spomeničke rente predstavlja jedan od načina osiguravanja sredstava potrebnih za održavanje, a time i očuvanje spomenika. Prihod od spomeničke rente može se koristiti isključivo za zaštitu I očuvanje kulturnih dobara, a uplaćuje se 60% u korist proračuna Grada Rovinja-Rovigno, a 40% u korist državnog proračuna.

Obveznici spomeničke rente određeni su odredbama članaka 114 i 114a Zakona. Razlikujemo direktno i indirektno plaćanje spomeničke rente. Direktna je renta ona koja se plaća isključivo za korištenje kulturnog dobra u gospodarske svrhe dok se indirektna plaća neovisno o korištenju kulturnog dobra i ona se izdvaja “automatizmom” iz poreza na dobit.

Spomeničku rentu plaćaju fizičke i pravne osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dohodak ili poreza na dobit a koji obavljaju gospodarsku djelatnost u objektima kojima je rješenjem Ministarstva kulture utvrđeno svojstvo nepokretnog kulturnog dobra i koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te za obavljanje gospodarske djelatnosti na području kojem je rješenjem Konzervatorskog zavoda Rijeka od 15. veljače 1963. godine utvrđeno svojstvo spomenika kulture (kulturno -povijesna cjelina grada Rovinja). Na prijedlog, izvršno tijelo može pravnu ili fizičku osobu potpuno ili djelomično osloboditi od plaćanja spomeničke rente.

Osnovica za obračun spomeničke rente je korisna površina poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kojem je rješenjem Konzervatorskog zavoda Rijeka od 15. veljače 1963. godine utvrđeno svojstvo spomenika kulture (kulturno -povijesna cjelina grada Rovinja).

Obveznici spomeničke rente dužni su Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti I opće poslove (nadležno tijelo) do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje spomenička renta dostaviti podatke o neto korisnoj površini poslovnih prostora. Spomenička renta plaća se prema rješenju nadležnog tijela o utvrđivanju spomeničke rente, obračunava se u godišnjem iznosu prema rješenju o utvrđivanju spomeničke rente, a plaća tromjesečno prema pojedinačno ispostavljenim računima.

Prijava podataka za utvrđivanje spomeničke rente 

Upravni odjel za komunalne djelatnosti i opće poslove
Odsjek za komunalne djelatnosti i opće poslove
Kontakt osoba: Daria Bilajac – viši stručni suradnik za utvrđivanje i naplatu komunalnih prihoda
Telefon: 052/805-225
e-mail: daria.bilajac@rovinj.hr